Nakon snažnog oporavka u 2021., globalna ekonomija se suočava s izrazitim usporavanjem uz prijetnje uzrokovane novim varijantama COVID-19 i povećanjem inflacije, duga i nejednakosti prihoda, što bi moglo ugroziti oporavak u ekonomijama u nastanku i razvoju, navodi najnoviji izvještaj Svjetske banke pod nazivom Globalni ekonomski izgledi.
Očekuje se osjetno usporavanje globalnog rasta s 5,5 procenata u 2021., na 4,1 procenat u 2022. i 3,2 procenta u 2023., kako se neobično velika potražnja iz prethodnog perioda bude smanjivala, a fiskalna i monetarna podrška prekidala širom svijeta.
Brzo širenje omikron varijante ukazuje da će pandemija, vjerovatno, u kratkoročnom periodu i dalje nastaviti da prekida ekonomske aktivnosti. Pored toga, primjetno usporavanje u glavnim ekonomijama – uključujući Sjedinjene Države i Kinu – će uticati na vanjsku potražnju u ekonomijama u nastanku i razvoju.
U vremenima kada vlade u mnogim zemljama u razvoju nemaju prostora za pružanje potrebne podrške ekonomskoj aktivnosti, novi valovi COVID-19, trajna uska grla u lancu snabijevanja i inflatorni pritisak, kao i povećane finansijske osjetljivosti u velikim područjima u svijetu, bi mogli povećati rizik od otežanog zaduživanja.
“Svjetska ekonomija se istovremeno suočava s COVID-19, inflacijom i neizvjesnosti politike i ne zna se kakva će biti potrošnja i monetarne politike vlada. Sve veća nejednakost i sigurnosni problemi su naročito štetni za zemlje u razvoju”, rekao je David Malpass, predsjednik Grupacije Svjetske banke.
“Da bi se više zemalja postavilo na povoljnu putanju rasta, potrebno je koordinirano međunarodno djelovanje, kao i sveobuhvatan niz odgovora nacionalnih politika.”
Usporavanje će se poklopiti s povećanjem razlika u stopama rasta između naprednih ekonomija i ekonomija u razvoju. Očekuje se da će se rast u naprednim ekonomijama smanjiti s 5 procenata u 2021. na 3,8 u 2022. i 2,3 u 2023. – što predstavlja nivo, iako opadajući, dovoljan da se proizvodnja i investicije varate u pred-padnemijske trendove u tim ekonomijama.
Međutim, u ekonomijama u nastanku i razvoju se očekuje pad sa 6,3 procenta u 2021. na 4,6 u 2022. i 4,4, u 2023. Sve napredne ekonomije će do 2023. dostići puni oporavak proizvodnje; dok će proizvodnja u ekonomijama u nastanku i razvoju ostati 4 procenta ispod pred-pandemijskog obima. Za mnoge ranjive ekonomije, to će nazadovanje biti čak i veće, proizvodnja u slabim i sukobima zahvaćenim ekonomijama će biti 7,5 procenata ispod svog pred-pandemijskog obima, a kod malih otočnih država 8,5 procenata ispod.
U međuvremenu, rastuća inflacija – koja naročito teško pogađa radnike s niskim primanjima – ograničava monetarnu politiku. Na globalnom nivou i u naprednim ekonomijama, inflacija je na najvišim nivoima još od 2008. Na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju, dostigla je najviši nivo od 2011. Mnoge ekonomije u nastanku i razvoju povlače svoju podršku politike da bi suzbile inflatorni pritisak – dosta prije završetka oporavaka.
RTV Slon/akta.ba
